Želim postati sretan - ali kako?

Ima nas koji ne znamo kako otkriti svoju sreću. Medjutim dobra vijest je da se može naučiti kako postati sretna osoba. Svatko mora sam aktivno raditi na svojoj sreći , a cilj je postići jedan osnovni stupanj zadovoljstva. Jer to je prava sreća - jedan stabilni unutrašnji osjećaj harmonije  kojeg imamo svaki dan bez obzira da li nam se taj dan dešavaju dobre ili loše stvari. I na tu razinu se uvijek vraćamo nakon što smo doživjeli nešto dobro ili nešto ružno. Taj osnovni osjećaj se mora polako izgradjivati.
Naš mozak je programiran tako da na sve gleda kritično i s skepsom. To svojstvo mozga nam je bilo važno nekad davno kad smo živjeli nesigurno u pećinama. Danas moramo svijesnim radom odučiti mozak od tog negativnog razmišljanja.
Natjeraj sam sebe da nadješ nešto pozitivno u svakom dogadjaju. Zabrani sam sebi da daješ kritiku na situacije u kojima se nalaziš (kao pa gdje smo to došli, kakvi su to ljudi, pa kakva je hrana itd). Nadji nešto dobro u svakoj situaciji. Ako imaš puno negativnih misli koje ti se vrte po glavi, uvidi da je puno toga samo tvoja fantazija, tvoje misli. Pusti nek te misli jedna po jedna dodju i prodju i nemoj im pridavati veliku pažnju. Kao vlak u prolazu.
Razvijaj aktivno pozitivno razmišljanje tako da uočiš sve lijepo što ti se desilo, da daješ komplimente i ljubazne komentare drugim ljudima i da iskažeš zahvalnost za sve što je bilo dobro tokom dana. Još bi bilo bolje to da zapisuješ u jedan blok, sve dobro ne čemu možeš biti zahvalan.

Jer privremena sreća koju gradimo na temelju stvari kojima se okružujemo i na osnovu drugih ljudi je vrlo nestabilna i prolazna sreća.Vaša prava sreća ne ovisi o drugim ljudima ili vanjskim okolnostima. Drugi nisu odgovorni za vašu sreću, nego samo vi sami.

Postanite radosna osoba koja donosi radost kad udje u jednu prostoriju, a ne osoba koja donosi radost kad izadje!

Kako zavoljeti sebe onakve kakvi jesmo

Da bi se osjećali dobro i bili sretni morate voljeti sebe samog. Mnogi od nas ne vole sebe onakve kakvi jesu. Često je to posljedica svih kritika i neuspjeha koje smo doživjeli u životu.
To morate obavezno promijeniti. Da bi mogli više cijeniti samog sebe morate kao prvo postati blaži u svojoj kritici prema sebi i pokazati razumijevanje za svoje nedostatke . To je nekima teško sprovesti jer su opterećeni lošim iskustvima i navikli da ih okolina ne cijeni. Nemojte biti strogi prema sebi.
Ima jedna jednostavna vježba koja ce vam pomoći da promijenite sebe i više cijenite samog sebe:

Razmislite ovako:

Tokom prošle sedmice sam:
Doživio da me ljudi cijene.
Dobio kompliment.
Napravio jednu dobru stvar.
Neko mi je pokazao simpatije.
Osjetio da me ljudi vole.
Doživio trenutak kad sam pomislio da je ovo dobar život .
Osjetio da pripadam tu gdje jesam.
Osjetio da nekog /nešto volim.

A zatim se sjetite nečeg negativnog. Npr:

U zadnjih sedam dana sam:
Dobio negativnu kritiku.
Kad sam se vidio u ogledalu, namrštio se jer se sam sebi nisam svidio.
Dobio sam osjećaj krivice zbog nečeg što sam uradio.
Osjetio sam se posramljen .
U razgovoru sam rekao nešto ponižavajuće o sebi samom.
Osjetio sam se da nisam poželjan .
Osjetio sam da me nitko ne voli .
Sudjelovao u razgovoru u kojem su se svi žalili na nešto pa tako i ja.
Osjetio sam da me pogodila bezvezna sitnica .

Gore nabrojene misli su samo tipičan primjer što nam se sve pojavljuje u glavi. Nemojte se uplašiti kad vidite sve ružno što ste doživjeli . Takve misli svima nailaze i prolaze. Nemojte izgubiti samopouzdanje.  Nemojte biti ljuti na sebe. Važno je postati svjestan svih svojih pozitivnih razmišljanja, ali isto tako i onih negativnih da bismo mogli njih promijeniti  i zavoljeti se onakvog kakvi jesmo.

I zato drugi put:
 Zahvalite na komplimentu i uživajte u njemu.
Oprostite sami sebi kad ste pogriješili, nemojte se grditi ili kažnjavati !

Pozdravite samog sebe kad se vidite u ogledalu.

Kako ostvariti sretnu vezu/sretan brak

Da bi jedna veza ili brak bio sretan  morate imati dobrog partnera, ali isto tako morate i vi sami biti dobar partner.
Za dobar brak postoje tri stvari koje su najvažnije: uzajamni respekt partnera, uzajamno posvećivanje pažnje i dobra medjusobna komunikacija. To troje  je osnovno. Ali je naravno potrebno imati i sreće , i živjeti pod sretnim životnim okolnostima. Osim toga svi se mi tokom godina razvijamo kao ličnost i naravno da ako je taj razvoj uskladjen sa partnerovim razvojem da i to pogoduje našu zajedničku vezu.

No na sretne okolnosti se ne može uvijek utjecati, ali zato možemo utjecati na gore spomenute temeljne postavke. Kako?

Kao prvo, prestanite kritizirati, nego cijenite napore svog partnera čak iako taj napor i nije baš dao dobar rezultat (npr, on je kupio nešto za kućanstvo što vama uopće nije potrebno, ili ona je pokušala popraviti neku stvar, ali je ispalo još gore - izbjegnite davanje kritike i pokušajte u tome pronaći humor). Cijenite napor, a ne izostao rezultat.
Pronadjite pozitivne stvari i prešutite kudnju i omalovažavanje djela ili karaktera svog partnera.
(npr. krenuli ste na izlet koji nije uspio. Izbjegnite komentare poput: zašto mi nikada ne možemo...bla..bla.bla. Recite umjesto toga npr " pa barem smo vidjeli/stigli/sreli/naučili to i to".

Pokušajte svaki dan pokazati malo nježnosti, čak i kad su vremena teška (smješak, poljubac, držanje za ruku, dodir, zagrljaj ili sex).

Mnogi kažu da u braku moramo biti potpuno otvoreni i iskreni jedan prema drugom. Ja se s time ne slažem. Mislim da je bolje neke stvari prešutjeti ako znamo da bi to povredilo drugu stranu.
Oba partnera bi trebala živjeti prema devizi: ne pitaj me previše, i ne govori mi previše. Mislim da bi to spasilo mnogo propalih veza. Obuzdaj svoju radoznalost i ne muči se previše s pitanjima. Što je bilo, bilo je.

Svi ljudi žele da ih se sluša kad pričaju. Pokušajte biti pažljiv slušatelj i cijenite to da on ili ona želi baš s vama podijeliti svoj doživljaj.

Nitko vam ne može garantirati dugu i sretnu vezu. Ali ako ste obadvoje  spremni prihvatiti da je svaka veza kao jedno putovanje kroz život  često puno nesigurnosti, razočarenja, neuspjelih razgovora i svadja onda ste na najboljem putu da ćete ostati dugo u sretnoj vezi ili braku. Takva veza vam može donijeti  život u sigurnosti, nove mogućnosti i zajednički razvoj i sretno starenja. I život ispunjen ljubavi. Ako veza i brak uspiju to je nešto najljepše što možemo doživjeti i zato se isplati potruditi se.
Ali "ljubav nije za kukavice".

Mržnja donosi nesreću

Najveći neprijatelji našoj vlastitoj sreći su ljutnja i mržnja. Oni negativno utiču na nas i uništavaju našu sreću. Čovjek ne može biti sretan ako mrzi ili ako je ljut. Zato je važno kontrolirati se i prestati iskaljavati bijes na drugim ljudima.
Vi možda vjerujete da su ljutnja i mržnja ponekad korisne i da nas pročišćavaju. To je pogrešno razmišljanje. One nas možda trenutačno ispunjavaju energijom, ali daju destruktivne rezultate. One nanose nesreću svima, a najviše prema nama samima.
Moramo se učiti kako biti tolerantni i strpljivi prema drugima koji griješe ili su bezobrazni prema nama. Najbolji objekt  za vježbanje su baš oni  koji nas najviše ljute.
Pokušajte kad ste u sukobu s nekim reagirati razumom, strpljenjem i suosjećanjem ("npr. jadan čovjek, kako je bezobrazan, ograničen, baš mi ga je žao"). To će vam dati pozitivnu enegiju i stvari će se odjednom rješavati povoljno za vas, konflikt neće eskalirati.
Sjetite se da se naša unutrašnja snaga sastoji od sposobnosti samosvladavanja u napetim situacijama. Jaki ljudi su sposobni kontrolirati svoje osjećaje. Sjetite se samo svih pozitivnih junaka iz filmova. Samo labilni i nesigurni karakteri reagiraju izlijevima gnjeva, psovkama i fizičkim udarcima. Nemoj i ti biti taj slabić.
Pokušaj steći  unutrašnji mir i stabilnost  meditacijom. Dovoljno je samo sjesti par trenutaka svaki dan smiriti svoje osjećaje i osjetiti ljubav prema drugima, kako bližnjima tako i prema onima s kojima si u konfliktu. To će te sigurno ispuniti zadovoljstvom i učiniti sretnijom osobom.

Kako promijeniti svoj loš karakter

Nitko od nas nije rodjen ni sa dobrim ni lošim karakterom. Karakter se sastoji od navika, a navike stvaramo sami tokom života. O svemu odlučujes  svojom vlastitom voljom. Ako si pušač, nisi se rodio kao pušač nego si jednog dana odlučio zapaliti prvu cigaretu i iako ti ona nije ni prijala u početku, ti si zapalio svojom voljom i drugu, i treću i tako postao ovisan o cigareti.

Na isti način mi stvaramo i druge navike i tako stvaramo svoj karakter. Npr. navika može biti da kad vidis nekog nemoćnog da mu odmah počinješ nuditi pomoć.I to si jednom ucinio prvi put pa ti je i to možda preslo u naviku. Ili ako si sklon kritizirati ljude, i to je jedna vrsta navike, jer ti sam svojom voljom biraš da li ćeš nekome uputiti kritiku. I tako si sam sebe navikao da je tvoj normalan način reagiranja na neku situaciju ili neku osobu taj da daješ kritiku, tj ističeš ono što je negativno u toj situaciji.

Tom svojom reakcijom utičeš na druge ljude, ali i na sebe samog jer ti sam svojim uobicajenim reakcijama gradiš svoje ponašanje i svoj karakter. Loše navike  tvog karaktera mogu biti pohlepa (imaš dosta, ali hoćeš dobiti još više), arogancija (ti si važniji nego drugi ljudi) i agresivnost prema
ljudima.

Medjutim mi sami MOŽEMO programirati svoj vlastiti karakter, svoje navike. To zahtjeva od nas da uvijek svojom voljom odlucimo kako ćemo reagirati na odredjenu situaciju.

Naše  današnje  ponašanje smo sami isprogamirali u proslosti svojim dosadašnjim reakcijama na slične dogadjaje. Ako nismo zadovoljni svojim načinom ponašanja prema drugima  uvijek imamo priliku to početi mijenjati i stvarati svoju novu ličnost.

Zamisli da se ti sastojiš od dvije ličnosti koje su uvijek prisutne u tebi: dobra ličnost  i zla ličnost. Ili zamisli kao u crtanim filmovima, da u glavi uvijek nosiš jednog andjela (skromnost, ljubaznost, pristojnost, kontrolu nad sobom, poštenje, suosjecajnost, ljubav prema ljudima oko sebe ) i jednog djavola (agresivnost, bijes, deranje, mržnju, zavist, osvetoljubivost, sebičnost, pohlepnost, aroganciju). Njih dvoje sa takmice da  te uvijek savjetuju kako ćeš postupiti, ali ti sam odlučuješ koga ćeš poslušati.
Oni se svadjaju medjusobno i zele steći kontrolu nad tobom, ali ti sam odlučujes koji ce pobijediti. Svima nama bi cilj trebao biti uvijek poslušati  svog dobrog adjela koji nam daje dobre savjete, a oglušiti se na one loše glasove koji nas nagovaraju na loša djela i reakcije.
Svi mi imamo dobre strane i postati ćemo puno sretnija osoba ako postupimo u skladu sa savjetima dobrog andjela. Bez obzira na svoju tradiciju ili odgoj, svi mi nosimo u sebi ono dobro dijete koje se zna pristojno i kulturno ponašati i koga je lako zavoljeti.

Kako ćeš se ti ponašati u budućnosti ovisi samo o tvojoj volji.

Kako liječiti emocionalne povrede

Da li vas je ikada nešto povrijedilo? Na ovo pitanje su svi ispitanici dali odgovor: DA.
To nam je svima u duši, to je dio suživota sa drugim ljudima.  Biti povrijedjen, odbačen, napušten.Nekada nismo ni svijesni toga da se tako osjećamo, ali osjećamo da nas nešto tišti. Psiholozi su vršili mnoga ispitivanja i došli do zaključka da postoji sedam osnovnih situacija koje nas naročito pogadjaju:
osjećaj neuspjeha, osjećaj odbačenosti, osjećaj loše savijesti, osjećaj usamljenosti/napuštenosti, nezaustavljivo razmišljanje o pretrpljenom dogadjaju, osjećaj gubitka i nastupi niskog samopouzdanja.
Vrlo je važno nešto poduzeti kad doživljavamo jednu od navedenih situacija jer one indirektno vode do drugih oboljenja kao što srčane bolesti, diabetes, plućne bolesti, depresija, alkoholizam, pretilost.

Ali što poduzeti kad primjetimo da nas nešto pogadja. Uobičajena reakcija je bijes. No psihološki testovi su pokazali da iskaljivanje bijesa prema drugima "dok te ne prodje" uopće ne popravlja situaciju nego je još više pogoršava jer si stvaraš nove probleme s ljudima. Tiješiti se cigaretom, alkoholom, drogom ili jelom takodjer ne pomaže. Lupanje vratima ili po stolu ne rješava problem nego samo pojačava agresiju i ljutnju.
Fizičko iscrpljivanje sportom ili šetnja u prirodi može biti od pomoći.
Medjutim preporuča se i slijedeća metoda posebno kad se osjećaš odbačeno i sve doživljavaš kao neuspjeh: moraš sam sebi podići osjećaj vlastite vrijednosti. Upravo taj osjećaj strahovito spada kada nas na primjer momak/djevojka odbace, prijatelj nadje drugog prijatelja, osjećamo se odbačeni od društva u školi ili na poslu.
Ovako ćeš učiniti: napiši na papir nekoliko kvaliteta za koje znaš da posjeduješ. To moraju biti svojstva za koja stvarno znaš da posjeduješ. Nemoj sam sebi lagati. Ako se sam ne možeš sjetiti kakve kvalitete imaš, sjeti se što su ti drugi nekada rekli ili pitaj nekoga. Napiši nakon toga jedno pismo ili sastavak o svojim kvalitetama, npr zašto ti ili drugi ljudi smatraju da su to dobra svojstva, kako se ona izražavaju, kome te tvoje kvalitete mogu dobro doći itd. Na taj način će tvoj um shavatiti da je to tako i to saznanje će te uveliko ohrabriti i podići tvoj osjećaj vrijednosti. To će ti dati snagu i vjeru u samog sebe. I ta snaga će te štititi i od budućih udaraca.
Ali pazi, nije dovoljno samo o tome razmišljati, nego moraš zaista sve napisati na papiru (ili kompjuteru). Moraš sam sebi dati iskrene komplimente.

Slijedeći korak je koji moraš naučiti je kako biti dobra prema sebi samoj i pokazati saosjećanje i toleranciju prema sebi. Ako imaš problem sa tim jer sama sebe žestoko optužuješ da si npr glupa, ružna i nesposobna, napiši sama sebi jedno pismo kao da se obraćaš drugoj osobi kojoj se diviš  i kojoj daješ komplemente. Iskrene komplemente. Zašto se svidjaš sama sebi.
Život je borba. Nemoj posustati. Go sister, go brother!

Viruj u ljubav

Po moru plovi mala barka. Prenatrpana je - dan je sunčan i bez vjetra i svi su se pošli na more.
Poveli su sa sobom i susjedu sa svojom dječurlijom, i kumu i još par prijatelja. Svi su radosni, bacaju se u more, kupaju se, čak je i pjesma pala. Svi se smiju osim njega, muškarca koji upravlja barkom. On ne zna sam što je njemu, čak se i stidi da ne osjeća tu radost koju izgleda svi oko njega osjećaju. Sve mu se čini besmisleno, i svi mu izgledaju glupi, a tako bi htio da o tome ne razmišlja. Sav je utonuo u svoje misli. I čamac mu se čini prestar. I more mu je krivo. Uhvatila ga melankonija.

I onda - desilo se ono. U jednom trenutku motor je prestao raditi i čamac je stao. I više se nije dao upaliti. Konačno, kaže on sam sebi. Konačno se nešto dešava i on se baca na posao i traži kvar. Svi su se ušutili i gledaju ga zabrinuto i nadaju se da će uspjeti popraviti grešku i da će se sretno vratiti kući. Svi su uplašeni osim njega: on čak osjeća radost. On je sad u centru pažnje i svi ga nešto pitaju i mole hoće li uspjeti. On je sad svima potreban i važan.

Njegov problem je osjećaj beskorisnosti. Kako je izgubio posao i zaradu osjećao je ne samo brigu za budućnost nego i besmislenost svog života. I čak kad se pokazalo da će financijski ipak moći izaći na kraj jer su djeca odrasla i svi imaju krov nad glavom i dovoljno za pojesti njegovi dani su postali kao u tamnici. Dani puni beskorisnosti i dosade. Sanja o avanturi, nada se da će se nešto desiti što će mu dati smisao.

Mnogi će sebe prepoznati u ulozi beskorisnog čovjeka koji živi dosadan život. Smatramo da nam život prolazi u besmislenom gledanju televizije, sporta, čitanja glupih vijesti, pijenju kave u dosadnom društvu, dok mi čeznemo za nečim boljim, nečim dalekim što će nas spasiti. Sanjamo o dogadjaju koji će nam dati smisao i čime ćemo privući pažnju na sebe. Ili o osobama kojima ćemo biti zanimljivi i koji će nas cijeniti.

Svima nama je važno imati taj osjećaj da smo korisni i potrebni drugima. Da imamo nešto čemu se drugi dive, da se nečim pohvalimo.

Spas se nalazi u blizini. U našoj najbližoj okolici, u ljudima oko nas. U opisanu melakoniju upadaju ljudi koji previše misle na sebe samog, a ne na druge ljude. U njihovom riječniku ima previše riječi poput JA, a premalo poput TI ili MI.

Njegov problem je njegova udaljenost od drugih.

Kad nemamo osjećaj bliskosti sa ljudima oko nas mi pokušavamo to nadokanditi sa uzbudjenjem i zabavom npr. kroz gledanje sporta, filmova i serija, traženjem kratkotrajnih uzbudjenja npr. kroz trenutke nove zaljubljenosti ili kroz rizične poslove i avanture. Medjutim sve to nas nas privremeno zadovoljava, a posle toga se osjećamo još više napušteninima i usamljenima.

Pa kako postupiti da ostvarimo bliskost prema osobama s kojima dijelimo život?
Kroz ljubav prema njima! Pokušaj zavoljeti te ljude koji te okružuju. Shvati da oni nikada neće postati onakvi kakve bi ti htio, nego ti moraš pokušati u njima naći nešto što je dobro, pozitivno. Nemoj naglašavati njihove mane i greške. Nemoj postavljati velike zahtjeve. Tako će i tvoja ljubav prema njima rasti i bit će ti lakše da ih cijeniš i zavoliš. A to je najvažnije.
Pokaži svojim bližnjima da oni jesu tebi važni i da ti trebaju. Onda će i oni isto tako osjetiti da su potrebni i uzvratiti će ti tu ljubav. Iskreni komplimenti su najbolja hrana ljudskom egu.

Bića s kojima živimo su kao more: njihova ćud je promjenljiva  Nekad su smirena i draga kao tiho more, a nekad su uzburkana i neugodna. Mi ne možemo uvijek znati razlog tih promjena jer mi vidimo samo njihovu površinu, a ne i što se sakriva u njihovoj dubini. Ali svaka situacija je privremena i brzo se mijenja. Baš kao i morska progonoza za prvih 12 sati.

Zavoli sve što imaš i prihvati osobe i stvari kakve jesu. Absurd je ako ti umjesto da se raduješ onom što imaš očekuješ da će se nešto desiti što može promijeniti tvoj život ili ga čak ugroziti, a tebi dati trenutak pažnje i važnosti. Absurd je čeznuti za problemima samo da bi ti dobio na važnosti.

Nastavi upravljati barkom života i divi se ljepoti oko sebe. I podjeli trenutke radosti sa svima oko sebe.